Press

Četiri asa za pobjedu u digitalnom dobu: eksperimentiranje, umjetna inteligencija, podaci i digitalni ekosustavi

 
 
InfoDom je kao tehnološki partner podržao organizaciju Liderove Konferencije 4. industrijska revolucija, koja se održala 3. srpnja u hotelu Westin u Zagrebu, a koja je okupila ključne dionike transformacijskih procesa u Hrvatskoj te svjetskih i europskih stručnjaka koji su kroz svoja iskustva dali preporuke za razvoj i primjenu Industrije 4.0 i u Hrvatskoj.

S pametnom i zelenom industrijom te potporom od strane EU kroz program pomoći za gospodarski oporavak, Hrvatskoj se pruža prilika za reindustrijalizaciju kojom se može napraviti preokret u razvoju našeg gospodarstva, poručio je glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović otvarajući ovogodišnju konferenciju.

Važnost digitalizacije i suvremenih tehnologija, kao i njihova puna primjena u raznim sektorima gospodarstva i javne uprave posebno je došla do izražaja u vrijeme pandemije uzrokovane COVID-19, a koju su ulogu moderne tehnologije odigrale u borbi protiv COVID-19 na europskoj razini predstavio je Roberto Viola, direktor Opće uprave za komunikacijske mreže pri Europskoj komisiji. Fond EK kao instrument za poticanje ekonomskog i socijalnog oporavka težak 750 milijardi eura naglasak stavlja na digitalno i zeleno, što neminovno podrazumijeva plan ulaganja u daljnju automatizaciju i digitalizaciju poslovanja.

Glavni govornik konferencije bio je profesor Joe Peppard, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka iz područja digitalne transformacije s prestižnog američkog Sveučilišta MIT koji je predstavio načine na koje organizacije dolaze do digitalne spremnosti. Temeljem provedenih istraživanja utvrđeno je da kompanije obično traže digitalnu transformaciju u dva osnovna područja, a to su korisničko iskustvo i operativna efikasnost.

Postoje četiri modela postizanja optimalne digitalne transformacije poslovanja kroz ova dva područja, no neovisno za koji se model pojedina organizacija odluči, rezultat je na kraju uspješan. Izazovi koji na putu digitalne transformacije stoje nisu mali, a podrazumijevaju određivanje managementa za digitalnu transformaciju, promjenu organizacijske kulture kroz novi način rada, uvođenje organizacijskih promjena s ciljem smanjivanja kompleksnosti poslovanja te povezivanje i usklađivanje djelovanja organizacijskih cjelina.    

Svaka transformacija podrazumijeva i primjenu odgovarajuće metodologije,  a jedna od njih razvijena je kroz projekt 100 pametnih tvornica koja svoju primjenu ima ne samo u gospodarstvu, već i sveučilištima, ministarstvima, i izvan granica Hrvatske, riječi su prof. Nedjeljka Štefanića koji je predstavio koncept 100 pametnih tvornica čiji je cilj izgraditi veći broj poduzeća koja implementiraju Industriju 4.0.

Kako od dalekih vizija napraviti da Smart Industry radi?
Trima studijama koje je InfoDom financirao, a koje su inicijalno predstavljene na Brainstormu o pametnim industrijama, željeli smo potaknuti raspravu jesmo li spremni za primjenu koncepta pametnih industrija u Hrvatskoj. Hrvatska ima sve elemente za primjenu koncepta pametnih industrija, međutim kako do danas još nisu usvojena najavljena tri nacionalna plana (nacionalni plan o digitalnoj transformaciji gospodarstva, nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije i nacionalni plan za Blockchain/DLT), preporuka je da koncept pametnih industrija integrira ta tri nacionalna plana, poručio je prof. dr. sc. Slavko Vidović, direktor InfoDom Grupe u svojem izlaganju na temu „Digitalni ekosustavi i digitalne infrastrukture pametnih industrija“. Glavna igra koja se danas vodi je igra o podacima, ali mehanizam na kojem sve leži je princip reuse and sharing, jer se tek tada može postići smartness. Informatizacija je drastično drugačija od digitalizacije odnosno digitalnog poslovanja gdje je sve u realnom vremenu, gdje nema tastatura, sve je u IoT, društvenim mrežama, a AI sve to stigne pročitati, obraditi.

Četiri asa za pobjedu u digitalnom dobu
Eksperimentiranje donosi promjenu i dodatne vrijednosti. Organizacije koje znaju primijeniti umjetnu inteligenciju se razvijaju. Podaci su energenti digitalnog doba. Međutim, bez suradnje kroz digitalne ekosustave ne može se ići naprijed, poručio je prof. Vidović prezentirajući upravo ova područja kao četiri asa za pobjedu u digitalnom dobu. Bez obzira koliko pojedinac bio digitaliziran, ukoliko je njegova okolina nije na istom stupnju razvoja, suradnje neće biti. Uloga države je bitna u uklanjanju barijera, a u ekosustavima mora doći do visoke suradnje između gospodarstva, države i akademske zajednice. To je naša propuštena prilika, no smartLABovi to mogu razigrati, oni su topla energija za ubrzanje digitalne transformacije.

Kroz predstavljanje modela pametne industrije za digitalnu transformaciju poduzeća, prof. Slavko Vidović predstavio je i nove platforme koje je InfoDom razvio, a koje se temelje na upravljanju korisničkim iskustvom (CESS) te IoT/Data Lake (DLT/Blockchain platforma). Uz ove, ponuda InfoDoma uključuje i sustav za upravljanje inovacijama – IMS, HCM platformu za upravljanje ljudskim kapitalom i talentima kao i otvorene digitalne platforme za optimizaciju operacija. InfoDom također nudi implementaciju informatizacijskih sustava: CRM, ERP, HCM, DMS, CMS, RMS.

Smartness je sposobnost da iskažete inteligenciju i upotrijebite inteligenciju u rješavanju problema, zaključio je prof. Vidović svoje izlaganje.
Osim kvalitetnih predavanja kojima su predstavljeni i koncept Smart Industry Croatia te inicijativa pametnih industrija u Nizozemskoj, sastavni dio konferencije bio je i panel  na temu pokretača 4. industrijske revolucije. Hrvatska ima izuzetne primjere implementacije Industrije 4.0, ali je nažalost još uvijek zamjetan nedostatak kvalitetne suradnje i razmjene, kao i konkretne šire primjene dostupnih koncepata u samom gospodarstvu.