Press

BUSINESS FORUM: 4. INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA


 
 
29. svibanj 2017. - U prostorijama Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu održana je Liderova konferencija ’Business forum: 4. industrijska revolucija’. 
Robotizacija, umjetna inteligencija i napredna robotika trebala bi omogućiti inteligentniji i učinkovitiji svijet i poslovanje. Tehnološka revolucija će iz temelja promijeniti način na koji surađujemo jedni s drugima, naše radno okruženje, poduzeća, upravljanje javnim i privatnim sektorom. Po opsegu i složenosti, transformacija će biti bez presedana. Jedna od ključnih pretpostavki je potreba za složenim ekosustavom organizacija, od poduzeća do regulatora, civilnog društva i institucija. Od njih se zahtijeva harmonija za otvaranje potencijala te tehnološke, industrijske i društvene revolucije.

– Ovu konferenciju otvaram s velikim uzbuđenjem. Vjerujem da će mi smanjiti strah od 4. industrijske revolucije. S jedne strane tehnološke promjene doživljavam kao opasnost, a s druge strane one nam donose niz mogućnosti za koje ranije nismo mislili da je moguće. Mi stariji možemo odustati ili uskočiti na taj vlak promjena. Ovdje smo kako bi naučili što bolje iskoristiti ove promjene i poboljšali naše mikrosustave. Četvrta industrijska revolucija ipak je prilika za sve nas, a ne samo prijetnja – kazao je na samom otvorenju konferencije Miodrag Šajatović, Liderov glavni urednik.

Profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Bojan Jerbić nije ostavio nikakvu sumnju o sudbini cijelog niza različitih poslova u skoroj budućnosti. Kako je rekao, tko se danas u proizvodnji oslanja na ljude već nije konkurentan, a takve poslove preuzet će uskoro u potpunosti strojevi.‘Trebamo se pomiriti da će u budućnosti stvari proizvoditi strojevi, a ne ljudi’, upozorio je Jerbić. No, dodao je, razvoj kognitivnih strojeva, odnosno inteligentnih robota, razvijat će nova radnja mjesta, iako ne više u proizvodnim aktivnostima (milijun robota otvorilo je nekih tri milijuna novih radnih mjesta dosada, a u sljedećih pet otvorit će još milijun). Budućnost donosi nova radna mjesta u području STEM-a, inženjerstva, arhitekture, menadžmenta i sličnih poslova, a na načelnoj razini tamo gdje je potrebna socijalna interakcija i kreativno razmišljanje (što strojevi ipak ne mogu još kao ljudi).
 
Dunja Mladenić sa slovenskog Inštituta Jožef Štefan sudionicima je ukratko predstavila nekoliko primjera korištena umjetne inteligencije u analizi velikih količina podataka. Istaknula je da umjetna inteligencija danas ne znači svijest strojeva, već privid inteligencije, pa čak i kreativnosti. U tom smislu, umjetna inteligencija još uvijek je prvenstveno alat koji ljudima pomaže donositi odluke, više nego autonomni izvor odluka.
 
Prof. dr. sc. Slavko Vidović, osnivač i direktor InfoDoma, u svojoj prezentaciji dotakao se uloge umjetne inteligencije u digitalnoj transformaciji, kao i apsorpciji inovacija iz Industry 4.0.
Dvije glavna teze koje je prof. Vidović ovoga puta iznio glase; virtualne zajednice povećavaju ’soft ’potencijale poduzeća (hoće li društvene mreže uspjeti biti okidač za promjene, mogu li stvoriti dodatnu vrijednost ili će ostati samo u sferi trivijalnih informacija i zabave), a ekosustavi kao ambijent određuje stvarnu moć poduzeća. Nadalje, upozorio je, podaci su novo pogonsko gorivo, zbog digitalizacije čeka nas kompletna transformacija poslovanja, a cijene u digitalnoj industriji ( roboti, dronovi, 3D printeri) nastavit će padati.

- Bilo kako bilo, umjetna inteligencija promijenit će u sljedećih 30 godina naše živote više nego ijedna tehnologija do sada – zaključio je Vidović.

Prezentaciju prof. dr. sc. Slavka Vidovića možete pogledati ovdje.
 

 
Glavno pitanje Liderove konferencije o 4. industrijskoj revoluciji glasi ’koliko je uopće prisutna ta toliko spominjana digitalna revolucija u hrvatskoj industriji’, a odgovore na to su za prvim okruglim stolom dana pokušali dati Gordana Kovačević, predsjednica kompanije Ericsson Nikola Tesla, Damir Zec, direktor IBM-a Hrvatska, Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemens Hrvatske, profesor na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje Nedeljko Štefanić, te Nedjeljko Perić ravnatelj FER-ovog inovacijskog centra Nikola Tesla.
 
– Danas u Hrvatskoj ne postoji sektor u kojem se ne govori o promjenama, niti postoji industrijski lider koji se ne raspituje za digitalizaciju svoje tvrtke. U tome segmentu ne zaostajemo za svijetom – izjavio je Damir Zec, koji vjeruje kako je Hrvatska trenutno u fazi u kojoj polaganim, ali sigurnim koracima implementira načela 4. industrijske revolucije.
 
– Sa svakom novom revolucijom pojavljuju se nova zanimanja, a 4. industrijska revolucija je tu da nam pomogne, ne da nas zamijeni. Vjerujem da Hrvatska uskoro može, zahvaljujući digitalizaciji, postati lider u regiji. Kvalitetnog kadra ima dovoljno – dodao je Zec.
 
Za Ericsson Nikolu Teslu 4. digitalna informacija ne predstavlja nikakav problem.
 
– U našim inovativnim i istraživačkim centrima kreira se budućnost. To su tvornice budućnosti. Vjerujem da nema izazova koji 4. industrijska revolucija može postaviti pred nas, a da na njega nemamo rješenja – kazala je Kovačević. Da bi došli do takvog stanja stvari prvo su morali učinkovito implementirati sve faze 3. industrijske revolucije. Kuća se gradi od temelja.
 
Mladen Fogec iz Siemensa želio je demistificirati pojam 4. industrijske revolucije. – Digitalna ploča postoji već 30 godina, mi živimo u toj industrijskoj revoluciji dulje nego što smo svjesni. Kada korstite Siemensove mašine za pranje veša trebali bi znati da ju pokreće hrvatska pamet (softveri). To dokazuje da smo rano shvatili bit digitalizacije. Siemens je lider, zato smo sve ove godine i opstali. Mi digitalizaciju živimo eksterno (u cloudu) i interno (mentalni sklop radnika) – ispričao je.
 
Profesor Perić je optimističan glede hrvatskog mjesta u globalnoj digitalnoj revoluciji. – Vjerujem kako Hrvatska ima golem potencijal, no problem je što imamo puno punktova, mnogo malobrojnih grupica koje nisu dobro umrežene. Za značajni iskorak nužno je njihovo povezivanje. Naglasak istraživana treba biti na znanosti o energiji, razvoju nanomaterijala, te znanosti o podacima – poručio je Perić.
 
Profesor na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje Nedeljko Štefanić isto tako je optimističan glede implementacije industrijske revolucije 4.0 u Hrvatskoj. U sklopu programa Nacionalne platforma za digitalizaciju Industrije RH, koje je osnovano od strane Ministarstva gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta, posjetio je oko stotinu hrvatskih tvrtki te im dao preporuke i okvirne smjernice kako mogu poboljšati svoju konkurentnost kroz implementaciju koncepta industrije 4.0
 
– Moramo imati originalnu ideju kako pristupiti 4. industrijskoj revoluciji. Nacionalna platforma za digitalizaciju industrije RH  na pravome je putu. Ne treba se bojati tehnološke revolucije. Novca u europskim fondovima ima, samo treba znati kako ga povući – zaključio je Štefanić.

Izvor: Lider media